

{"id":2104,"date":"2020-12-17T12:29:12","date_gmt":"2020-12-17T11:29:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/2020\/12\/markelian-koca-posrednistvo-u-albaniji-problemi-i-izazovi-za-ubuduce\/"},"modified":"2021-01-05T14:19:32","modified_gmt":"2021-01-05T13:19:32","slug":"markelian-koca-posrednistvo-u-albaniji-problemi-i-izazovi-za-ubuduce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/2020\/12\/markelian-koca-posrednistvo-u-albaniji-problemi-i-izazovi-za-ubuduce\/","title":{"rendered":"Markelian Ko\u00e7a &#8211; Posredni\u0161tvo u Albaniji: problemi i izazovi za ubudu\u0107e."},"content":{"rendered":"<p>Posredni\u0161tvo u Albaniji \u2013 problemi i izazovi za ubudu\u0107e<\/p>\n<p>U Republici Albaniji, zakon koji je na snazi i kojim se reguli\u0161e aktivnost na polju posredni\u0161tva jeste Zakon br. 10385 o \u201ePosredovanju u re\u0161avanju sporova\u201c, koji je dopunjen 24.02.2011. godine. Ovaj zakon uz izmene koje su na\u010dinjene 2013. i 2018. godine dopunjen je Uredbom 2008\/52 \/ EC &#8220;o nekim aspektima posredovanja u gra\u0111anskim i trgovniskim pravnim stvarima\u201c sa brojem CELEX3200810052. Ovaj zakon je sveoubhvatan i njime se reguli\u0161u svi organizacioni aspekti posredni\u0161tva i odnosi se na jasne mehanizme upu\u0107ivanja predmeta koji se mogu re\u0161avati putem posredovanja.<\/p>\n<p>Okviri primene posredni\u0161tva na osnovu albanskog zakona (\u010dlan 2) obuhvataju sporove na polju gra\u0111anskog, trgovinskog, radnog, porodi\u010dnog, prava intelektualne svojine, prava za\u0161tite potro\u0161a\u010da i sporove izme\u0111u organa javne uprave i fizi\u010dkih lica. Posredni\u0161tvo na polju krivi\u010dnog prava odnosi se na sporove koji su pro\u0161li proveru suda na zahtev tu\u017eitelja\/o\u0161te\u0107enog, ili na \u017ealbu tu\u017eenog, u skladu sa \u010dlanovima 59 i 284 Zakona o krivi\u010dnom postupku, kao i u svakom drugom predmetu gde je to dozvoljeno posebnim zakonom. Za posredovanje u kazneno-krivi\u010dnim predmetima protiv maloletnika, va\u017ee odredbe Zakona o krivi\u010dnom pravu za maloletnike. U \u010dlanu 23 ovog zakona nalazimo i pravne mehanizme za upu\u0107ivanje na posredovanje predmeta gde iste upu\u0107uje sud.<\/p>\n<p>Sa druge strane, Zakon o gra\u0111anskom postupku od prve verzije od usvajanja 1996. godine je eksplicitno predvideo kao obavezu da sud u okviru napora u re\u0161avanju predmeta mirnim putem nudi strankama mogu\u0107nost da svoj problem re\u0161e putem posredovanja, tako \u0161to ih prilikom preliminarnog ro\u010di\u0161ta upoznaje sa prednostima posredovanja u re\u0161avanju sporova u odnosu na uobi\u010dajen na\u010din sudskog re\u0161avanja sporova (\u010dlan 158. Zakona o gra\u0111anskom postupku va\u017ee\u0107eg zakona uz sve izmene koje je pretrpeo tokom godina).<\/p>\n<p>Shodno tome, a uzev u obzir sve gore navedeno, poseban zakon o posredni\u0161tvu, kao i posebne odredbe u proceduralnim zakonima (pogotovu Zakona o gra\u0111anskom postupku) daju dobar i dovoljan pravni osnov za \u010de\u0161\u0107e upu\u0107ivanje predmeta od strane suda na re\u0161avanje sporova putem posredovanja.<\/p>\n<p>Ustvari, ispada da u pore\u0111enju sa velikim brojem predmeta kojima se bave albanski sudovi, broj predmeta koji su upu\u0107eni na posredovanje nije veliki. Razlozi za takvo stanje su brojni i veoma razli\u010diti.<\/p>\n<p>Mislim da je prvi veliki problem nedostatak institucionalne tradicije u upu\u0107ivanju predmeta i re\u0161avanje sporova putem posredovanja. I dok mi imamo hvale vrednu tradiciju koja poti\u010de od obi\u010dajnog prava (se\u0107amo se sa velikim po\u0161tovanjem Kanuna (Zakonika) Leke Duka\u0111inija, koji je izvor albanskog obi\u010dajnog prava koje poti\u010de iz XV veka, a najpoznatiji je od mnogih albanskih obi\u010dajnih zakonika) gde su mnogi sporovi (bilo iz gra\u0111anske ili krivi\u010dne materije) bili re\u0161avani uz posredovanje starijih, uglavnom u ruralnim delovima, sada postoji jedna konsolidovana i stabilna tradicija u re\u0161avanju sporova uz posredovanje posrednika, bilo da ih pokre\u0107u same stranke ili ih upu\u0107uje sud. U ovoj analizi mi se pozivamo na razvoj doga\u0111aja posle 1991. godine kada je Albanija promenila svoju politi\u010dku sliku iz diktatirske monoisti\u010dke dr\u017eave u pluralisti\u010dku i demokratsku dru\u017eavu.<\/p>\n<p>Od 1991. godine naovamo, bilo je povremenih poku\u0161aja da se stvore mogu\u0107nosti za re\u0161avanje sporova putem posredovanja, koji su otpo\u010deli 1993. godine kada su licencirani prvi posrednici. I dok je prvi poseban zakon postao Zakon br. 8465 od 11.03.1999. godine \u201eO posredovanju u sporazumnom re\u0161avanju sporova\u201c, bez obzira na to, broj predmeta upu\u0107enih na posredovanje nije bio veliki.<\/p>\n<p>Okru\u017eni sud u Dra\u010du bele\u017ei pozitivna iskustva u periodu izme\u0111u 2009. i 2013. godine kada je bio uklju\u010den u pilot sud preko projekta koji je finansirala Svetska Banka (IFC) gde smo imali pove\u0107anje broja predmeta upu\u0107enih na posredovanje od strane suda pri \u010demu je ve\u0107ina uspe\u0161no re\u0161ena putem posredovanja. Projekat je otpo\u010deo obukom sudija, kao i pomo\u0107nog osoblja (Sekretara suda, pravnog savetnika i pravnog sekretara) a usledila je i studijska poseta Republici Crnoj Gori kako bi se upoznali sa pozitivnim iskustvima zemalja u regionu. Prednost ovog projekta bila je u \u010dinjenici da su njime pokriveni tro\u0161kovi procesa posredovanja, te su usled toga stranke bile oslobo\u0111ene tro\u0161kova postupka. Sa druge strane, dostavljan je i periodi\u010dni izve\u0161taj Visokom savetu sudstva u vezi sa brojem predmeta upu\u0107enih na posredovanje od strane suda, kao i za svakog sudiju ponaosob kao statisti\u010dki podaci koji bi se imali u vidu prilikom ocene rada svakog sudije, koju je sprovodio Savet s vremena na vreme. Na\u017ealost, kraj ovog projekta doveo je do ukidanja upu\u0107ivanja predmeta na posredovanje jer ovaj proces nije dobio neophodnu podr\u0161ku i finansiranje od strane albanskih izvr\u0161nih vlasti, koje u to vreme nisu smatrale piroritetom nastavak zapo\u010detog posla. \u00a0\u00a0<\/p>\n<p>\u00a0U odnosu na sve gore navedeno, smatramo da je nedostatak trajnih napora na stvaranju jedne odr\u017eive tradicije u\u010dinio da posredni\u0161tvo kao jedna alternativna mogu\u0107nost za re\u0161avanje sporova (kako gra\u0111anskih, tako i krivi\u010dnih) nije efikasna i omasovljena. Smatramo da \u0107e stvaranje jedne konsolidovane tradicije, stvaranje uslova za napore ne samo kroz vremenski ograni\u010dene projekte, ve\u0107 produ\u017eene i bez vremenskog ograni\u010denja, uz podr\u0161ku izvr\u0161nih vlasti, omogu\u0107iti pove\u0107anje broja predmeta upu\u0107enih na posredovanje. Stvaranje jedne kulture sporazumnog re\u0161avanja sporova predstavlja izazov koji zahteva ozbiljnu i dobrovoljnu posve\u0107enost svih aktera uklju\u010duju\u0107i posrednike, sudije, advokate, i zahteva vreme da se postigne ono \u0161to je izuzetno iskustvo skandinavskih zemalja gde se ve\u0107ina sporova re\u0161ava posredovanjem.<\/p>\n<p>Problemi sa kojima smo se suo\u010dili tokom sprovo\u0111enja sada\u0161njeg projekta za posredovanje tako\u0111e su vezani slu\u010dajno sa po\u010detkom projekta u vreme pandemije izazvane COVID 19. Iz tog razloga broj predmeta koje sud upu\u0107uje na posredovanje i dalje je mali. Tako\u0111e, izmene koje je pretrpeo Zakon o gra\u0111anskom postupku i preliminarne aktivnosti na pripremi predmeta za su\u0111enje, smatramo da je sve to imalo uticaja jer je trenutak za \u201esu\u010deljavanje\u201c stranaka sa sudijom zadu\u017eenim za taj predmet odlo\u017een, pri \u010demu bi u odnosu na gore navedeno stranke trebalo obavestiti o mogu\u0107nosti za re\u0161avanje spora putem posredovanja, kao i o prednostima u tom slu\u010daju vezano za u\u0161tedu vremena i tro\u0161kova samih stranaka u postupku.<\/p>\n<p>Mi kao sud tako\u0111e \u010dinimo napore da se podigne svest strankama u sporu, koje podnose svoj slu\u010daj pred sudom kako bismo ih blagovremeno informisali o mogu\u0107nostima da svoje sporove re\u0161avaju putem posredovanja. U tu svrhu koristimo mogu\u0107nost da informi\u0161emo stranke putem na\u0161e internet prezentacije (jednog veoma korisnog informativnog portala za potrebe informisanja \u0161ire javnosti i svih aktera u sudskim postupcima), na profilu suda na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook i na oglasnim tablama gde postavljamo obave\u0161tenja sa korisnim informacijama o posredni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Posredni\u0161tvo ostaje na\u0161 izazov za u budu\u0107e jer je i dalje jedan od najboljih na\u010dina za alternativno re\u0161avanje sporova, ali je tako\u0111e i korisan na\u010din da se smanji optere\u0107enost sudija koja se u poslednje vreme dosta pove\u0107ala.<\/p>\n<p>__________________________________________________________________________________________________________________<\/p>\n<div class=\"et_pb_module et_pb_text et_pb_text_0_tb_body  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light\">\n<div class=\"et_pb_text_inner\"><em><strong>Markelian Ko\u00e7a<\/strong>: sudac, Predsjedavaju\u0107i Okru\u017enog suda u Dra\u010du<\/em><\/div>\n<div>https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/people\/markelian-koca\/<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posredni\u0161tvo u Albaniji \u2013 problemi i izazovi za ubudu\u0107e U Republici Albaniji, zakon koji je na snazi i kojim se reguli\u0161e aktivnost na polju posredni\u0161tva jeste Zakon br. 10385 o \u201ePosredovanju u re\u0161avanju sporova\u201c, koji je dopunjen 24.02.2011. godine. Ovaj zakon uz izmene koje su na\u010dinjene 2013. i 2018. godine dopunjen je Uredbom 2008\/52 \/ [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[42,41],"tags":[],"class_list":["post-2104","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-debates-bcs","category-mediation-and-justice-bcs"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2104"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2281,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2104\/revisions\/2281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.balkanmediation.org\/bcs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}